Poslovne vesti - Hrvatska

Cijene hrane u kolovozu na najvišoj razini u više od dvije godine

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u kolovozu je, u prosjeku, iznosio 130 bodova. Isti je, prema revidiranom podatku, bio i u srpnju,

Njegova vrijednost krajem ljeta najviša je od travnja 2023. godine.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, indeks pokazuje poskupljenje hrane za 6,9 posto.

Cijene biljnih ulja u kolovozu su porasle za 1,4 posto u odnosu na srpanj i bile su najviše od proljeća 2022. godine. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog smanjene opskrbe iz Crnomorske regije i Europe, dok je palmino poskupjelo nakon što je Indonezija najavila da namjerava povećati njegov udio u biodizelu. Dodatni poticaj tome je i snažna uvozna potražnja.

Osjetno je poskupjelo i meso, čak 0,7 posto, s najvišim cijenama otkada FAO objavljuje podatke. Govedina je poskupjela zbog potražnje u SAD-u i  Kini, a ovčetina pod utjecajem preusmjeravanja isporuka iz Oceanije na unosna tržišta Velike Britanije i SAD-a.

Pad cijena mlijeka i žitarica, rast cijena kukuruza i šećera

Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 1,3 posto u odnosu na srpanj, uz slabiju potražnju ključnih azijskih uvoznika za maslacem, sirom i punomasnim mlijekom u prahu.

Cijene žitarica manje su za 0,8 posto, uz obilnu ponudu pšenice i prigušenu potražnju, osobito velikih kupaca u Aziji i Sjevernoj Africi. Dodatni problem za cijene bila je i obilna žetva u Europskoj uniji i u Rusiji.

Kukuruz je poskupio treći mjesec zaredom, ponajprije zbog nepovoljnog utjecaja toplinskih valova u EU na urod te pojačane potražnje proizvođača stočne hrane i etanola, posebno u SAD-u.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz žitarice su bile jeftinije za 4,1 posto.

Cijene šećera u kolovozu porasle su za 0,3 posto u odnosu na srpanj zbog straha za urodom šećerne trske u Brazilu i pojačane potražnje, posebno u Kini. Značajniji rast cijena zakočili su povoljni izgledi za urod na Tajlandu i u Indiji.

Rekordna proizvodnja žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je za ovu godinu predvidio novu najvišu razinu proizvodnje otkada objavljuje podatke, od 2,961 milijardu tona, veću za 3,5 posto nego lani, ponajprije zahvaljujući znatno boljem urodu kukuruza u Brazilu u SAD-u.

Proizvodnja krupnozrnatih žitarica, koje uključuju i kukuruz, trebala bi tako ove godine porasti za 5,9 posto, na 1,6 milijardi tona, izračunali su u FAO, izdvojivši i zamjetno bolji urod sirka.

Proizvodnja pšenice trebala bi pak porasti za 0,8 posto, na 804,9 milijuna tona, procijenila je agencija, nešto slabije no što se očekivalo u srpnju, uz pogoršane izglede za urod u Kini i poboljšana očekivanja za žetvu u Europskoj uniji.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. po novim FAO-vim prognozama porasti za 1,6 posto, dvostruko snažnije no što su bili očekivali sredinom ljeta, i dosegnuti 2,92 milijarde tona, dijelom zbog očekivane pojačane potražnje za kukuruzom i pšenicom u sektoru stočne hrane i u akvakulturi.

Zalihe žitarica trebale bi do kraja aktualne sezone, u srpnju iduće godine, dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 898,7 milijuna tona.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak porasti za 1,4 posto, neznatno snažnije no što je agencija bila prognozirala u srpnju, i dosegnuti 493,4 milijuna tona, uz očekivanu obilnu ponudu kukuruza i snažnu potražnju za pšenicom ponajprije u Kini, Pakistanu, Siriji i Turskoj.